Newsweek: Donald Trump pogodio Rusiju jače od bilo koje ukrajinske rakete

Predložena prodaja – koja se procjenjuje na 22 milijarde dolara – dolazi u vrijeme kada se Lukoil suočava sa paralizirajućim američkim sankcijama i uslovima dezinvestiranja, te bi mogla nanijeti izuzetno težak ekonomski udarac Kremlju.

Kakva će biti sudbina Lukoila?

Lukoil, najveće nedržavno preduzeće u zemlji po prihodima, isticalo se među ruskim energetskim gigantima po svom međunarodnom dosegu. Za razliku od državnih kompanija poput Rosnjefta, Lukoil je investirao u inostranstvo, razvijajući rafinerije u Evropi, rudarske resurse na Bliskom istoku i benzinske pumpe na nekoliko kontinenata: kompanija posjeduje 200 pumpi u Sjedinjenim Državama, raštrkanih po New Jerseyju, New Yorku i Pennsylvaniji. Decenijama je to Moskvi davalo prednost u inostranstvu i, donekle, štitilo Lukoil od domaćih previranja.

To se počelo raspetljavati kada su SAD i njihovi zapadni saveznici počeli nametati sankcije Rusiji nakon njene invazije na Ukrajinu u februaru 2022. U oktobru 2025. godine, Trumpova administracija je nametnula ciljane sankcije Rosnjeftu i Lukoilu. Taj potez je uspio, piše Newsweek.

Kako su Trumpove sankcije pogodile cilj

SAD su u oktobru najavile sankcije protiv Lukoila i Rosnjefta u pokušaju da povećaju finansijski pritisak zbog ruskog rata u Ukrajini. Britanija je uvela vlastite restrikcije, ciljajući i kompanije i desetine tankera u takozvanoj "floti u sjeni" optuženoj za pomaganje Rusiji u zaobilaženju postojećih ograničenja izvoza nafte.

Lukoil zapao u krizu nakon što su SAD blokirale dogovor s "lutkom Kremlja"

U prvoj velikoj akciji sankcija protiv Rusije tokom drugog Trumpovog mandata, SAD su "blokirale" svu imovinu i interese Lukoila koji se nalaze u Sjedinjenim Državama ili pod kontrolom Amerikanaca. Sankcije su primijenjene ne samo na matičnu kompaniju već i na mnoge njene podružnice i filijale, proširujući njihov uticaj.

Ministar finansija Scott Besant je u oktobru opisao Lukoil kao dio "ratne mašinerije Kremlja".

Oštar zaokret za Lukoil

Dodao je: "Sada je vrijeme da se zaustavi ubijanje i da se odmah uspostavi prekid vatre".

Na pitanje o sankcijama, Trump, koji je kritikovan zbog svog neodlučnog stava o Rusiji i Putinu, rekao je: „Jednostavno sam osjetio da je došlo vrijeme. Dugo smo čekali. Mislio sam da ćemo to učiniti mnogo prije Bliskog istoka".Objašnjavajući potez, Ministarstvo finansija je u saopštenju navelo: „Te akcije povećavaju pritisak na ruski energetski sektor i umanjuju sposobnost Kremlja da prikupi prihode za svoju vojnu mašineriju i podrži svoju oslabljenu ekonomiju".

Lukoil prodaje svoju imovinu u inostranstvu američkoj kompaniji Carlyle

Putinov saveznik Dmitrij Medvedev odmah je reagirao na sankcije, napisavši u X u oktobru: "Donesene odluke su čin rata protiv Rusije. A sada je Trump u potpunosti solidaran s ludom Evropom".

Prodaja strane imovine Lukoila predstavlja značajan udarac poreskim prihodima Rusije u vrijeme kada Kremlj to najmanje može priuštiti. Za razliku od energetskih giganata pod kontrolom države, Lukoilove prekomorske operacije generirale su stalan profit koji je repatriran u Rusiju kroz dividende i poreze na dobit preduzeća. Prisilno uklanjanje ove imovine iz ruskog vlasništva oštro smanjuje količinu prihoda kojima Moskva ima pristup izvan svojih granica.

Američki gigant želi kupiti imovinu Lukoila

Prošle sedmice, Reuters je izvijestio da će prihodi ruskog saveznog budžeta od poreza na naftu i plin pasti za 46 posto ovog mjeseca u odnosu na januar prošle godine. Očekuje se da će prihodi ovog mjeseca pasti na 420 milijardi rubalja (5,41 milijardi dolara), što bi bio najniži prinos od augusta 2020. godine, na vrhuncu pandemije COVID-19.

Ruski savezni budžet i dalje uveliko zavisi od prihoda od nafte i gasa - otprilike trećina ukupnih prihoda u posljednjih nekoliko godina - i ta zavisnost je postala još izraženija kako su vojni izdaci porasli. Međutim, predviđa se da će savezni budžet ove godine od prodaje nafte i gasa dobiti ukupno samo 8,957 biliona rubalja, izvijestio je Reuters. Ukupni budžetski prihodi za ovu godinu predviđaju se na 40,283 biliona rubalja.

U ratno vrijeme, Rusija je to kompenzirala visokim vojnim izdacima, porezima i ogromnim zaduživanjem. Ali kada rat konačno završi, zemlja će se suočiti s ogromnim troškovima obnove i pritiscima da poboljša životni standard. Sankcije ne samo da stežu omču tokom rata. One šalju štetan signal o održivosti ruske korporativne moći u inostranstvu i sužavaju fiskalne opcije Rusije nakon rata.

Kakav je status mirovnih pregovora između Rusije i Ukrajine?

Diplomatski napori Trumpove administracije da se okonča rat u Ukrajini generirali su zamah, kažu američki i evropski zvaničnici, ali još uvijek nisu doveli do proboja po pitanju centralnog pitanja koje dijeli zemlje: budućnosti ukrajinske teritorije koju je okupirala Rusija i drugih teritorijalnih zahtjeva koje je postavila Moskva.

Analitičari kažu da Putin ne vidi mnogo podsticaja za kompromis, čak i dok su njegove snage pod sve većim pritiskom duž gotovo 967 kilometara duge linije fronta. Kremlj, kažu oni, vjeruje da je vrijeme na njegovoj strani - kladeći se da će zapadno političko jedinstvo oslabiti, vojna pomoć Kijevu će se smanjiti, a sposobnost Ukrajine da se odupre će se smanjiti pod stalnim pritiskom. Kako bi održala zamah na bojnom polju, Rusija je pojačala svoje napore da popuni svoje redove, nudeći novčane podsticaje, regrutujući iz zatvora i dovodeći strane državljane kako bi ojačali svoje snage.

Šta je sljedeće?

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je kasno u ponedjeljak da je sljedeća runda pregovora između Sjedinjenih Američkih Država i Rusije okvirno zakazana za 1. februar, ali da bi "bilo dobro kada bi se ovaj sastanak ubrzao". Također je ponovio pozive na strože sankcije Moskvi, tvrdeći da je potreban dodatni ekonomski pritisak kako bi se Kremlj prisilio na značajne ustupke. Prodaja Lukoila jasan je pokazatelj da je u pravu.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad